DruštvoSrpska pravoslavna crkva i vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova

Свети Јован Богослов

Srpska pravoslavna crkva i vernici 21. maja slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, svetog Hristovog učenika koji se rodio u ribarskoj porodici.

Crkva dva puta u godini proslavlja ovog svetitelja i to 9. oktobra kada se sećamo njegovog upokojenja i 21. maja, jer na taj dan iz njegovog groba se širi čudesni i kako vernici kažu lekoviti prah.

Apostol i jevanđelista Jovan bio je jedan od prvih učenika Isusa Hrista sa bratom Jakovom. Naziva se i Sveti Jovan Bogoslov.

- Advertisement -
Reklamirajte se na našem portalu
Promovišite svoj biznis kroz banere, PR tekstove i društvene mreže i doprite do hiljada čitalaca svakog dana.
Pišite nam

Jovan je bio i (prema Pismu) sin Zevedejev i ribar na Galilejskom jezeru. Jovan i Jakov su nazvani sinovima groma, prema nadimku koji im je dao Isus Hristos kada ih je pozvao za svoje učenike, apostole. Prema predanju, umro je u Efesu, u dubokoj starosti.

Od svih svojih učenika, Isus Hristos je izdvajao Jakova, Petra i Jovana. Oni su bili sa njim kad je vaskrsao Jairovu kćerku. Na gori Tavor, kada su videli njegovo Preobraženje, i samo njih je poveo sa sobom u Getsimanski vrt, noć uoči stradanja. Prema predanju, u gradiću Vitsaidi, na obali Galilejskog jezera, živela je porodica Jovana Bogoslova. Otac mu se zvao Zavedej, a majka Salomija, bila je kćerka Josifa, hranitelja i staratelja Presvete Bogorodice. Jovan je bio učenik svetog Jovana Krstitelja. Isus Hristos je Jovana posebno voleo, zato što je bio živahan, brz, vredan, izuzetno odan i marljiv učenik. Zbog ovih osobina, njegovom bratu Jakovu i njemu Hristos je dao ime Voanerges, što znači: sinovi groma.

Hrišćanska tradicija smatra apostola Jovan za autora Jevanđelja po Jovanu, tri Saborne Poslanice i Otkrovenje. Istoričari smatraju da apostol Jovan nije autor nekih ili svih ovih dela zbog razlike u stilu pisanja.

Veruje se da na današnji dan ljudi sa sela treba da odmaraju svoju stoku, žene da ne diraju pletivo, makaze, ni igle da ne bi miševi grizli rublje.

U nekim mestima udaraju u ambare da se miševi razlete, a u mnogim krajevima u ove dane počinju svadbe, koje traju po tri dana.

Ovi praznici su dobri za putovanja, pa oni koji misle da putuju, ovog dana kreću na put.

Svi mediji koji preuzmu tekst, fotografije ili video, dužni su da navedu izvor – Timočka (timocka.rs). Ukoliko preuzimaju kompletan tekst i fotografije, veći deo teksta, ili je preneta integralna vest, u obavezi su da navedu izvor i postave link ka toj vesti.

Odabir pisma

Ћирилица
Латиница