VestiBiblioteka „Centar za kulturu“ Kladovo obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu...

Biblioteka „Centar za kulturu“ Kladovo obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu – 11. novembar

Библиотека „Центар за културу” Кладово
Foto: Biblioteka „Centar za kulturu” Kladovo

Biblioteka „Centar za kulturu“ Kladovo obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu – 11. novembar nizom aktivnosti.

– Biće predstavljena publikacija „Dnevnici pobednika“, autora Višeslava Živanovića, publiciste iz Kladova (Korbovo i Brza Palanka)

– Biće održani istorijski časovi u saradnji sa osnovnim i i srednjim školama na području opštine Kladovo.

- Advertisement -
Reklamirajte se na našem portalu
Promovišite svoj biznis kroz banere, PR tekstove i društvene mreže i doprite do hiljada čitalaca svakog dana.
Pišite nam

Dan kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu je državni praznik u Republici Srbiji koji se obeležava 11. novembra. Ovaj datum podseća na dan kada su, 11. novembra 1918. godine u železničkom vagonu u Kompijenu, sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat.

Ovaj državni praznik se u Republici Srbiji proslavlja od 2012. godine. Pre toga se obeležavao na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji od 2005. godine.

Kao glavni motiv za amblem ovog praznika koristi se cvet Natalijina ramonda, ugrožena vrsta u Srbiji. Cvet je u botanici poznat i kao cvet feniks. Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta.

Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.

„Natalijina ramonda“ (Ramonda Nathalie) je biljka čija je simbolika višestruka za srpski narod. Poznata i kao cvet feniks jer i kada se potpuno osuši, ako se malo zalije, može da oživi baš kao što je iz pepela vaskrsla i Srpska vojska u Prvom svetskom ratu. Cvet koji je živ i kada je na oko mrtav dobio je ime po jednoj od najlepših srpskih kraljica Nataliji Obrenović i opstaje na našim prostorima već godinama. Raste na istoku Srbije i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2.524 m), na kome je Srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta.

Svi mediji koji preuzmu tekst, fotografije ili video, dužni su da navedu izvor – Timočka (timocka.rs). Ukoliko preuzimaju kompletan tekst i fotografije, veći deo teksta, ili je preneta integralna vest, u obavezi su da navedu izvor i postave link ka toj vesti.

Odabir pisma

Ћирилица
Латиница