Arheološki muzej Đerdapa u Kladovu predstavlja svedočanstvo različitih kultura praistorijskog, rimskog i srednjovekovnog perioda na području Dunava.
Ovaj muzej osnovan je s ciljem zaštite arheološke baštine Dunava u široj regiji. Otvoren je 1996. godine u objektu namenski građenom za muzej, po čemu se izdvaja među ustanovama ove vrste u Srbiji.
Arheološka istraživanja, sprovedena u dve faze od Velikog Gradišta do Prahova, otkrila su brojne lokalitete – naselja, utvrđenja, kule stražare, puteve i javne spomenike iz praistorijske, rimske i srednjovekovne epohe.
„Arheološki muzej Đerdapa otvoren je 1996. godine, a tome su prethodila istraživanja od 1964. do 1970. godine, kada se gradila hidroelektrana ’Đerdap 1’. Zatim od 1978. do 1990. godine, kada se gradio ’Đerdap 2’. Ovaj muzej predstavlja svedočanstvo o prisustvu čoveka na ovom prostoru od praistorije do danas. Predstavljeno je oko dve hiljade predmeta koji pokrivaju razdoblje od mezolita, preko kulture Lepenskog Vira, do poznog srednjeg veka. Neka novija istraživanja pokazuju da je na ovim prostorima život postojao i mnogo dublje u prošlosti – u paleolitu su pronađeni ostaci neandertalca. Međutim, najveći deo postavke čine predmeti koji potiču iz Rimskog carstva”, ističe Siniša Lekić, kustos Arheološkog muzeja Đerdapa u Kladovu.
Postavka muzeja prezentuje praistorijske, rimske, kasnorimske, ranovizantijske i srednjovekovne nalaze u hronološkom rasponu od preko 10.000 godina.
U galerijama je izloženo više od 2.500 eksponata otkrivenih na više od sto lokacija.
Izloženi predmeti prikazuju dostignuća prošlih kultura, predmete iz svakodnevnog života praistorijskih zemljoradnika, kao i njihove običaje i verovanja.
Posetioci mogu videti oruđa, nakit, ukrase i brojne artefakte, od kojih najviše potiče iz rimske epohe. Tu su i predmeti iz vinčanske kulture, kao i eksponati iz ranog neolita, bronzanog i metalnog doba, te srednjeg veka. U muzeju se nalaze i predmeti iz tvrđave „Dijana”, smeštene u blizini Kladova.
„Jedna statueta koja se nalazi u muzeju zanimljiva je po predstavi na glavi – to je čuvena golubačka mušica koja je na ovim prostorima predstavljala veliki problem za stanovnike. Ona se rojila u tako velikom broju da su ti rojevi bili dugački i po šest kilometara. O njoj su čak pisali turistički vodiči u 19. veku, gde se pripovedalo o legendi po kojoj je, navodno, Sveti Đorđe ubio aždaju u blizini Golupca, a iz njenog tela su se rojile te mušice. Golubačka mušica nestala je sa izgradnjom hidroelektrane ’Đerdap 1’, kada se promenila brzina toka Dunava. Tu je i statueta sa predstavom boga Merkura, koja, verovatno, potiče iz vremena prve faze rimskog prisustva na ovim prostorima. Drugi značajan predmet je kompletna vojnička diploma koja se sastojala od dve bronzane ploče, izdata jednom vojniku u vreme cara Vespazijana. Izdvajaju se i brojne bronzane lampe, uglavnom keramičke izrade, od kojih je jedna u obliku školjke – jedinstvena u svojoj vrsti. U muzeju se čuva i predmet od posebnog značaja – Mitrina ikona, otkrivena u Tekiji”, dodaje Lekić.
U Arheološkom muzeju mogu se videti delovi rimske vojne opreme, natpisi povodom izgradnje javnih objekata, arhitektonski elementi luksuznih građevina, predstave bogova rimskog panteona, zavetni natpisi, mermerni portreti, kao i metalne, staklene i keramičke posude, svetiljke i nakit.
Izloženi su i predmeti iz perioda doseljavanja novih plemena koji označavaju početak srednjeg veka.
„O toj ranovizantijskoj obnovi svedoči zlatan novac pronađen na području Hajdučke vodenice. Nakon Rimskog carstva, ovde su se doselili i drugi narodi koji su ostavili brojne predmete iza sebe”, navodi Lekić.
Jedno od najznačajnijih svedočanstava rimskih građevinskih aktivnosti je Tabla Trajana – natpis uklesan u stene kanjona Donje Klisure – Kazana, vidljiv samo s Dunava. U Arheološkom muzeju u Kladovu nalazi se replika prikaza izgradnje Trajanovog mosta.
„Ova tabla je deo rimskih spomenika na takozvanom rimskom putu, kojem pripadaju i ostaci mosta koji je Trajan sagradio preko Dunava. Trajanov most bio je drvena konstrukcija na zidanim stubovima, što je bila tipična tehnologija tog vremena”, objašnjava Lekić.
Posetioce muzeja zanimaju raznovrsni eksponati, a svaki od njih nosi posebnu priču.
„Nedavno su nas posetili arheolozi iz Engleske koji su se najviše zainteresovali za poljoprivredno oruđe iz rimskog perioda. Međutim, svaka vitrina u muzeju ima svoju priču, pa posetioci nalaze različita interesovanja”, rekao je Lekić.
Postavka Arheološkog muzeja Đerdapa predstavlja jedinstven kulturni pejzaž Dunava u ovoj regiji, koji se tokom milenijuma neprekidno menjao. Izloženi predmeti od velikog su značaja, jer predstavljaju istoriju ovog podneblja dugu više od deset hiljada godina.
Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Kladovo. Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.








































