Svi pravoslavni vernici danas počinju sa višenedeljnim Vaskršnjim ili Časnim postom.
Vaskršnji post traje sedam nedelja i najavljuje najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.
Datum početka Vaskršnjeg posta zavisi od datuma obeležavanja praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vernici uvek slave u nedelju punog meseca posle prolećne ravnodnevice.
Prva nedelja Velikog posta naziva se Čista, a poslednja nedelja je Nedelja Pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, po posebnim pravilima, smenjuju – Prečista, Krstopoklona, Srednji post, Gluva, Cvetna nedelja i Strašna ili Strasna nedelja.
Vaskršnji post uvek počinje u ponedeljak – prvi ponedeljak posta naziva se Čisti, kao i prva sedmica posta. Običaj je da se tokom prve – Čiste nedelje, sprema cela kuća. Veruje se da je danas dobro započeti velike poslove, jer će biti uspešni.
Vaskršnji ili Veliki post uči vernike pokajanju, praštanju i istinskoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Pored jednodnevnih postova, prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, postoje i četiri višednevna posta, kao što su Božićni, Petrovski i Gospojinski post.
Veliki ili Časni post, koji je dobio ime po Časnom Krstu na kome je umro Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je posle krštenja u reci Jordanu otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, posle kojih je izašao kao pobednik iz iskušenja koje mu je postavio satana. Prema legendi, prva osoba koja je postila bio sam Hrist koji je, uoči golgote i razapinjanja na krst, sebe podvrgao dugotrajnom uzdržavanju od hrane i pića, a kasnije su svi mučenici i svetitelji živeli su po ovim pravilima.
Prema običajima, vernici bi trebalo da ceo post poste na vodi, osim subotom i nedeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Na praznik Blagovesti i Cveti, može da se jede riba. Većina ljudi na vodi posti prvu i poslednju sedmicu posta. Post se ne prekida, nepravilno je postiti samo prvih i zadnjih sedam dana, a između praviti pauzu, post se posti ceo ili nikako. Na Veliki petak vernici treba da se uzdrže od jela i pića sve do iznošenja plaštanice oko 15 časova. Strogo se posti i na Veliku subotu.
Osobe koje zbog zdravstvenih problema ne mogu da izdrže ceo post, trebalo bi da traže blagoslov od svog duhovnika.
Prema nekim običajima prva tri dana ovog posta u ponedeljak, utorak i sredu, ništa se ne jede.
Postoje duhovni i telesni post.Dok telesni post predstavlja uzdržavanje od mrsnih jela i alkoholnih pića, duhovni post podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i dela.
Dane posta vernici provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto Pričešće. Za hrišćane post predstavlja pripremu za proslavu Vaskrsa. Vernici poste kako bi se pričestili. Sveto pričešće predstavlja sjedinjenje sa Bogom i uzima se za zdravlje, mir i spasenje.
Cilj posta je da se kroz iskrenu molitvu, praštanje i pokajanje u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik, jer je vera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva. Post nije gladovanje, niti zapostavljanje trpeze već je, pre svega, moralni i etički izraz stvarne ljubavi prema Bogu i Sinu Božjem, koji je svojim stradanjem i svojim životom u veri uspostavio vrednosti hrišćanstva, kao i izraz ljubavi prema bližnjima.
Vaskršnji post završava se praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.
Ove godine Vaskršnji post počinje3. martai traje sve do19. aprila 2025.
Prvoslavni Vaskrs u 2025. godini biće obeležen 20. aprila, kada će i katolički vernici proslaviti Vaskrs.





